Očne bolesti i anomalije

Šta možete da nam kažete o oku i očnim bolestima?

Čulo vida je jedno od najvažnijih čula koje poseduje ljudski organizam. Smatra se da čak 80% svega što u životu doživimo i saznamo, to uradimo upravo preko vida. Da bismo mogli da vidimo, neophodno je da, pored oka, budu očuvani vidni živac, kao i centar za vid koji se nalazi u potiljačnom delu mozga. Dakle, pojednostavljeno rečeno: oko je kamera, vidni živac je gajtan koji spaja kameru i centar za vid, koji je zapravo monitor gde se stvara slika. Mi gledamo tako što se slika posmatranog predmeta stvara na mrežnjači, retini i prenosi dalje. Rožnjača i sočivo u oku imaju važnu funkciju prelamanja zraka i stvaranja fokusa na mrežnjači. Oboljenja oka mogu biti nasledna, ili stečena. Mogu takođe biti samo odraz nekog drugog oboljenja u organizmu: šećerna bolest, kardiovaskularna oboljenja (ateroskleroza, hipertenzija), neurološka oboljenja, infektivna oboljenja itd.

Najčešća oboljenja oka koja mogu imati naslednu predispoziciju su:

  1. Visoka kratkovidost
  2. Katarakta
  3. Glaukom

Stečena oboljenja oka mogu biti: ablacije retine, povrede, tumori itd.

Koje je najčešće oboljenje oka?

Katarakta, ili siva mrena, odnosno zamućenje očnog sočiva je najčešće oboljenje oka, uglavnom kod starije populacije. Ona polako napreduje i vid se sve više zamućuje. Pacijentu se čini da ima zamagljeni vid, dok se karatakta može videti i golim okom. Smatra se da se u Srbiji svake godine javlja oko 24000 očiju novoobolelih od katarakte.

Da li katarakta može da se leči?

Ovo oboljenje se leči operacijom, koja se izvodi u dnevnoj hirirgiji, traje manje od 30 minuta, i već za nekoliko dana vraća normalan vid. Rez je manji od 3 mm, nema šivenja a operacija se izvodi ultrazvukom i ugrađuju savitljiva sočiva. Nije potrebno čekati da katarakta “sazri”, kao nekada, treba operisati onda kada pacijentu počinje da pričinjava smetnju u svakodnevnim aktivnostima.

Šta je to glaukom?

Glaukom, bolest povišenog očnog pritiska, veoma je potmula bolest koja, ako se ne leči, vodi sigurnom slepilu. Zbog toga je izuzetno važno svim pacijentima preko 50 godina periodično meriti intraokularni pritisak (očni pritisak) kako bi se oko oboljenje na vreme otkrilo. Medikamentozna terapija je danas veoma razvijena, bogata, te je moguće veoma dugo održavati ovo oboljenje pod kontrolom. Kasnije su tu laser terapija i operacije.

Koje je najteže oboljenje oka?

Već smo pomenuli ablaciju retine, odvajanje mrežnjače od svoje osnove, veoma teško oboljenje jer vodi brzom slepilu. Ako se dijagnostikuje na vreme i operiše, šanse za oporavak vida su velike. Prvi simptomi mogu biti bljeskovi u vidnom polju, mušice koje lete ispred oka, a kasnije zavesa, smanjenje vida koja se širi. Ovde treba napomenuti da veoma veliki procenat ljudi ima razne tačkice, mušice, pred očima i da to u najvećem procentu slučajeva nije zabrinjavajuće, ali da je, zbog onog malog procenta opasnih zamućenja, neophodan detaljan oftalmološki pregled, očnog dna na široku zenicu. Važno je napomenuti da insulin zavisna šećerna bolest može prouzrokovati slepilo, retinopatiju, a da je to moguće sprečiti ako se na vreme uradi profilaksa laserom. Dakle pored dobre regulacije osnovne bolesti, neophodne su česte kontrole očnog dna kod oftalmologa, radi pravovremene laser terapije. Najbolje je sprovoditi kontrole na 6 meseci, u slučaju početnih smanjenja u vidu i češće.

Koje je najčešće oboljenje kod dece?

Na kraju bi izdvojili strabizam, razrokost kod dece. Važno je znati da u prvih godinu dana nije strašno ako postoji skretanje oka, ali ako se nastavi neophodno je što pre konsultovati oftalmologa, strabologa, kako ne bi došlo do slabovidosti.

 

Refrakcione anomalije

Takođe, možemo pomenuti da se kod vida javljaju i različite refrakcione anomalije. Kao što sam naziv upućuje, ne radi se o oboljenjima oka, već o određenim stanjima, jer se u najvećem broju slučajeva radi o zdravim očima. Refrakcione anomalije mogu biti:

  1. Dalekovidost (hipermetropija)
  2. Kratkovidost (mipija)
  3. Astigmatizam

1. Dalekovidost (hipermetropija)

Oko je u stvari nešto manje, nego što je to normalno (24mm), pa da bi se žiža, odnosno fokus stvorio na retini neophodno je da pacijenti nose sabirna, odnosno plus stakla. Kako mlade osobe poseduju jak mehanizam akomodacije, kojim mogu da maskiraju dalekovidost, potrebno je da se pri određivanju da li postoji dalekovidost isključi ovaj mehanizam, što se postiže širenjem zenica. Kod dece česte glavobolje, naročito pri učenju, radu na blizinu, mogu biti uzrokovane dalekovidošću, te je u takvim slučajevima pregled oftalmologa prvi koji treba da se obavi. Važno je da deca koja su dalekovida nose naočare sve vreme, kako bi štedeli mehanizam akomodacije i koristili ga samo za gledanje na blizinu.

Kad počinju da se nose naočare za čitanje?

Svi ljudi koji nemaju refrakcione anomalije sa 45 godina počinju da nose naočare za rad, čitanje. Dakle radi se o normalnoj pojavi, kao što je normalno i da se naočare menjaju, pojačavaju sve do +4 dioptrije, sukcesivno. Izuzetno je važno da se i ove, ali i naročito naočare za daljinu, određuju od strane oftalmologa, jer i najmanja greška može prouzrokovati značajne smetnje.

2. Kratkovidost (miopija)

Može biti školska (mala ili srednja) i progresivna (velika). Školska (benigna) kratkovidost je neuporedivo češća. Ovde se najčešće radi takođe o zdravom
oku koje je malo veće i minus, odnosno rasipna stakla pomažu da se slika stvori na retini. Kratkovidi i bez naočara vide na blizinu (odatle i naziv), ali ne i na daljinu. Progresivna, velika kratkovidost ipak stvara promene na očima koje se moraju pratiti, degenerativne promene na retini, jer je moguće da nastane ruptura u mrežnjači i jedno od najtežih oboljenja oka, ablacija retine. Ako se na vreme, dakle pregledima na široku zenicu na 6 meseci, otkriju male rupture retine, pomoću lasera je moguće zaustaviti proces.

3. Astigmatizam

Predstavlja refrakcionu anomaliju kod koje rožnjača ne prelama podjednako u svim meridijanima, pa je neophodno to korigovati cilindričnim staklima.
Ukoliko roditelji primete da dete prinosi knjigu blizu očima kada čita, da prilazi veoma blizu televizoru, ili u školi ne vidi šta piše na tabli, krivi glavu kada gleda u daljinu, i slično, treba dete da odvedu na oftalmološki pregled.

 

Prof.dr Ivan Stefanović, vitreo-retinalni hirurg

22.12.2017